MOŽE LI UMJETNOST DA MIJENJA SVIJET

Kao i prethodnih godina, muzički program KotorArta svečano je otpočeo na Dan državnosti Crne Gore, 13. jula. Prisutnima se prvo obratio direktor Don Brankovih dana muzike, pijanista Ratimir Martinović, koji je istakao centralnu temu festivala – ekologiju i zaštitu životne sredine, a zatim predsjednik Opštine Kotor, Vladimir Jokić, i ministar kulture, Aleksandar Bogdanović.
Iz aspekta savremene umjetnosti u Crnoj Gori, značaj ovog dođaja jeste u predstavljanju trojice autora – kompozitora Ivana Marovića, reditelja Dušana Vulekovića i, u ovom slučaju kompozitora i naratora, Antonija Pušića, javnosti poznatijeg pod pseudonimom Rambo Amadeus. 

 

INSPIRACIJE

Imajući u vidu da KotorArt iz godine u godinu poručuje djela od savremenih autora, filmska i muzička umjetnost bogatije su za po jedno ostvarenje – Vulekovićev dokumentarni film Vraćanje moru i Pušićevu kompoziciju Pasija po Steli.  Pored toga, Festivalski orkestar KotorArta, predvođen dirigentom Premilom Petrovićem, izveo je i kompoziciju Iskra besamrtna, koju je Ivan Marović napisao kao festivalsku porudžbinu 2013, povodom obilježavanja dvijesto godina od Njegoševog rođenja. Marović je inspiraciju za svoju kompoziciju potražio u Njegoševom djelu Luča mikrokozma. Postavljajući muzičko „štivo“ u estetske okvire postmodernizma, autor je komunikativnost djela obezbijedio simulacijom ritmičkih obrazaca muzičko-folklorne tradicije.
Vulekovićev film otvorio je temu ekologijе, razvijanjа svijesti o očuvanju životne sredine. Reditelj se bavio morskim dobrom, ukazujući, pomoću iskaza sagovronika, na probleme savremenog društva, na to kakav je čovjekov odnos prema Boki bio nekada, a kakav je danas.

ZVIJEZDA

Kada je riječ o Pušićevoj kompoziciji, njen naziv je djelimično nedorečen, a smisao se otkriva tek unutar djela. Jer, stella (lat. zvijezda) nije bilo koja zvijezda, već očigledno Stella Maris – morska zvijezda. U dramaturškom postupku, autor je dvoje glavnih i jedinih protagonista personifikovao. Lik Kruzera dodijeljen je baritonu, a lik Morske zvijezde sopranu. Sam autor, tumačio je mušku ulogu, postavljenu monološki ili dijaloški, kao rečitativ ili ariozo, izvođen neimpostiranim glasom. Zvijezdu je tumačila sopran Natalija Radić, kojoj je autor postavio ozbiljan zadatak, zahtjevajući različite  tehnike pjevanja: od belkanta s impostiranim glasom do sasvim naturalnog pjevanja. Vedrinu, poletnost i inicijalno naivnost svog lika Radić je uvereno iznijela.

STRADANJE

Muzički jezik djela u osnovi je eklektičan, svojstven samom Pušiću, s dalekim prizvukom francuskog neoklasicizma, a jedan od osnovnih izraza jeste sarkazam koji provejava ne samo dramskim već i muzičkim tekstom. S tim u vezi, značenje pasije uzeto je u njenom metaforičkom smislu, kao stradanje flore i faune. Jasno je da se ova pasija ne može dovoditi u vezu s tradicionalnim pasijama u istoriji klasične muzike, u kojima se po raznim svedočenjima opisuje Hristovo stradanje. U ovom slučaju, u tekstu Antonija Pušića, Morska zvijezda je i stradalac, kao dio morske faune, i svjedok stradanja sveukupne morske flore i faune, uslijed zagađenja morskog dobra. Iz aspekta stukture kompozicije, djelo sadrži sve elemente, recimo, barokne pasije – ariju, rečitativ, horske i orkestarske numere. Međutim, načini njihovog ozvučavanja su znatno promjenjeni. Nije samo riječ o pomenutom tretmanom glasa, nego i o impementaciji horskih dionica unutar orkestarskih. Shodno tome, članovi Festivalskog orkestra KotorArta bili su u ulozi i svirača, i pjevača, što, mora se priznati, nije jednostavno. Zasluga za ostvarenje ovog djela dijelom pripada i kompozitoru Matiji Anđelkoviću koji je bio tehnička pomoć prilikom raspisivanja dionica za orkestar.
Kada je riječ o percepciji muzičke premijere, publika je s oduševljenjem prihvatila Pasiju, premda su smijeh najpre izazivali vulgarni dijelovi teksta, uobičajeni u Pušićevom diskursu. Poruka obije premijere je sasvim jasna. Razumjeli su je žitelji Kotora, a i bez sumnje predstavnici državnih struktura. Vijeme će, međutim, pokazati može li, i koliko, umjetnost da mijenja svijest. I da mijenja svijet.

Boris Marković